Travnik tourism - Turizam - Vlašić - Vlasic - Babanovac - Skijanje - Paragliding - Snowboarding - Paintball - Vikendice - Desetodnevna vjersko-kulturna manifestacija Dani Ajvatovice

Desetodnevna vjersko-kulturna manifestacija Dani Ajvatovice

Napisao Davor Dizdarevic
Četvrtak, 14 Juni 2007
Na platou ispred Hasan Kjafijine medrese u Pruscu, danas u 17.30 sati biće otvoreni 497. Dani Ajvatovice, koje će otvoriti ministrica obrazovanja i nauke Federacije BiH Meliha Alić. Tokom desetodnevne vjersko-kulturne manifestacije biće upriličen niz zanimljivih sadržaja, koji će, osim u Pruscu, biti organizirani još u Travniku, Jajcu, Bugojnu, Livnu, Donjem Vakufu i Gornjem Vakufu/Uskoplju. . . . PUČE STIJENA I POTEČE VODA AJVATOVCA NAŠA JE SLOBODA . . . U narodu su ostale priče i uspomene na minule Ajvatovice. Sama manifestacija Ajvatovice je vezana za Ajvaz Dedu koji je u Prusac došao sa Sultanom Fatih Mehmedom II 1463.godine i dobio zadatak da u Uskoplju širi islam. Prije toga stanovnici ovih krajeva su većinom bili bogumili. Ajvatovica je 6 km udaljena od Prusca i nalazi se pod planinom Šuljagom, u lijepoj četinarskoj šumi. Ajvaz Dedo je tu pronašao dobro planinsko vrelo. Prusac se do tog vremena snabdijevao vodom iz bunara ili sa rijeke koja teče odmah ispod Prusca. Kada je nastala velika suša u bunarima je nestalo vode, nositi vodu u fučijama iz rijeke strmim putem bilo je dosta naporno. Ajvaz Dedo je počeo da razmišlja kako da dovede vodu u Prusac. Nedaleko od samog vrela ispriječila mu se stijena duga 74, široka 30 metara. Narodna predaja kaže: "Ova stijena ometala je polaganje vodovoda i radi toga je Ajvaz Dedo išao 40 dana svako jutro do te stijene i tu klanjao sabah namaz, te molio Allaha dž.š. da se stijena rastavi, kako bi mogao provesti vodovod. Četrdeseto jutro kada je klanjao sabah namaz počeo je učiti dovu i učeći zaspao.U snu je vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio vidio je stijenu zaista rastavljenu". Po Ajvaz Dedi mjesto dobi ime Ajvatovica, stijena -Ajvaz Dedina stijena, a dovište Ajvatovica . Ajvaz Dedo je 1467. godine sagradio vodovod od drvenih tomruka (cijevi) i proveo kroz ovu stijenu. Od tog vremena kada je vodovod proveden muslimani iz bliže i dalje okoline sedmog ponedeljka po Jurjevu počinju posjećivati Ajavatovicu. Ovaj vodovod sa drvenim tomrucima koristi pruščacima sve do 1931.godine. Te godine higijenski zavod iz Banja Luke napravio je moderan vodovod. Jedina razlika Ajvaz Dedina vodovoda i ovog današnjeg je što su cijevi bile drvene i bile položene na površini zemlje. Iza smrti Ajvaz Dede, koliko je ovaj vodovod bio u ispravnom stanju nije poznato, ali se zna da je prvi popravak vodovoda vršio Šejh Hasan Kafija Pruščak. Ibrahim B.Salih iz Prusca, napisao je bilješku u kojoj kaže da je bosanski namjesnik Miralem - paša početkom 1785.godine obnovio vodovod Ajvatovicu u gradu Pruscu, da je od rijeke do Musalle bilo poredano 3.560 tomruka koji su iznosli po 7 pedljeva da je svakih 10 tomruka povezanih u jedno uže . Po tome stariji ljudi danas u Pruscu željezne halke nazivaju "firdusovke".Ovaj vodovod se izdržavao od Ajvaz Dedina vakufa. Na Ajvatovicu je dolazilo desetine hiljada ljudi iz raznih krajeva BiH. Nigdje u Bosni se nije skupljalo toliko svijeta. Konjanici i na hiljade pješaka kretako se uoči Ajvatovice prema Pruscu . Svi vozovi za Donji Vakuf bili su pretrpani putnicima. Imam džemata u Pruscu obraćao se Ministarstvu saobraćaja u doba Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije i tokom rata s molbom da se posjetiocima Ajvatovice koji putuju državnom željeznicom odobri 50% popusta, pa je Ministarstvo i odobrilo povlasticu. Povorke pojedinih mjesta predvodili su imamii bajraktari sa nekoliko odabrane djece, koja su učila Ajvatovačke ilahije. Prilikom održavanja Ajvatovice pojedina mjesta vršila su takmičenja, čija će povorka biti brojnija, sa više konjanika, više oružja, ljepši bajrak, narodnu nošnju, savršeniji red. Najbrojnije i najkićenije povorke dolazile su iz Karaule, Vinca, Bile i Kupresa. Sve povorke su dočekivane pred Muslimanskim domom "Hasan Kafija". Odatle se išlo do Handanagine džamije i tu ostavljali bajraci. Dolazili su bajraci iz Tuzle, Doboja, Banja Luke, Hercegovine po heftu dana hoda. Na Ajvatovici 1937.godine je među posjetiocima bilo preko 15.000 konjanika i cijela svečanost je prema novinskim izvještajima prošla u najvećem redu. Bajraci su lijepo izvezeni i ispisani Kur'anskim ajetima, a koplje do bajraka kao alem na munari okićeno cvijećem i vezenim marama. Na vrh koplja žene su stavljale jabuku. U ponedjeljak na sam dan Ajvatovice u 8 sati povorke su polazile i spred Handanagine džamije učeći ilahije. Na čelu je bio bajrak Ajvaz Dede, a zatim tri prusačka bajraka što je I danas pravilo a onda sarajevski . Pored Ajvaz Dedina turbeta povorka bi se zaustavila da se prouči fatiha. Zatim su se na Musali učile fatihe šehidima. Od musale bi se učile ilahije do Buljagina kamena. Nakon toga bajraci su se savijali i povorka se kretala šumskim putem prema Ajvatovici do Čardak hana. Na tom mjestu stizale su povorke Bugojna, Gornjeg Vakufa, Prozora, Kupresa, Hlivna, Duvna i Glamoča. Tu bi se uzeo abdest i formirala jedinstvena povorka prema Ajvaz Dedinoj stijeni učeći ilahije. Ovaj put je najljepši i najzanimljiviji jer se tu prolazilo kroz borovu šumu. U Ajvaz Dedinu stijenu se ulazilo u potpunoj tišini, a zatim se proučila sura Feth iz Kur'ana, a poslije toga dova, a onda se pođe na Ajvaz Dedinu livadu . Poslije određenog programa bi se klanjao podne namaz. Poslije klanjanja podne namaza uz veliku puščanu paljbu počinjao je narodni teferič. Na livadi je bilo stotine koliba od jelovih grana. Postojala je i ženska Ajvatovica za razliku od muške i imala je više lokalni značaj. AJVATOVICA- najstarije dovište bosanskih muslimana nasilno je zabranjena 1947. godine, a ponovo obnovljena 1990.godine. Na Ajvatovicu se dolazilo iz svih krajeva BiH. Ajvatovica je specifična narodno-vjerska manifestacija. Konjanici, narodna nošnja, nošenje oružja, učenje ilahija, organizovane povorke, što nije poznato u drugim krajevima islamskog svijeta. Ajvatovica se obilježavala i u periodu 1992.-1995. godine Današnja Ajvatovica se obilježava kao "Dani Ajvatovice" i to u nekoliko Općina Srednjobosanskog kantona a centralna manifestacija se naravno održava u Pruscu. U ta dva dana, kroz Prusac prođe preko 50 000 posjetioca ENInews